{"id":669,"date":"2022-10-27T10:55:26","date_gmt":"2022-10-27T08:55:26","guid":{"rendered":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/?page_id=669"},"modified":"2023-10-12T10:54:59","modified_gmt":"2023-10-12T08:54:59","slug":"seizmoloski-pojmovnik","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/seizmoloski-pojmovnik\/","title":{"rendered":"Seizmolo\u0161ki pojmovnik"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tSeizmologija<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Seizmologija\u00a0<\/strong>(gr\u010d. seismos = potres + gr\u010d. logos = znanost) jest geofizi\u010dka disciplina koja prou\u010dava nastajanje potresa, rasprostiranje seizmi\u010dkih valova, njihov u\u010dinak na povr\u0161ini Zemlje i objekte na njoj te samu gra\u0111u Zemlje. Neki od osnovnih problema i pitanja kojima se bavi seizmologija odnose se na procese koji dovode do pojave potresa, procese koji se odvijaju tijekom potresa i pojave koje su njihova posljedica. Seizmologija ima svoju primjenu ponajprije u gra\u0111evinarstvu (potresno in\u017eenjerstvo) i urbanom planiranju, pri procjeni hazarda i rizika od potresa, te u istra\u017eivanjima le\u017ei\u0161ta plina i nafte, odnosno op\u0107enito u odre\u0111ivanju gra\u0111e Zemljine unutra\u0161njosti. Stru\u010dni rad u seizmologiji uklju\u010duje bilje\u017eenje potresa, njihovo lociranje i katalogiziranje, kartiranje u\u010dinaka, razmjenu podataka s me\u0111unarodnim institucijama itd.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tSeizmika<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Seizmika<\/strong>\u00a0je skup geofizi\u010dkih metoda koje se temelje na prou\u010davanju zapisa umjetno izazvanih potresa radi istra\u017eivanja geolo\u0161ke gra\u0111e Zemlje ili nekog drugog planeta.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tPotres<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Potres<\/strong>\u00a0je iznenadno osloba\u0111anje nakupljene energije unutar ograni\u010denog podru\u010dja u Zemlji. Dana\u0161nja seizmologija poznaje nekoliko razli\u010ditih uzro\u010dnika i vrsta potresa, no naj\u010de\u0161\u0107i su tektonski potresi (> 90 %) koji nastaju na rasjedima i rezultat su djelovanja tektonskih sila. Oslobo\u0111ena energija mo\u017ee biti gravitacijsko potencijalna (uru\u0161ni potresi), hidrodinami\u010dka (vulkanski potresi), energija elasti\u010dkih deformacija (tektonski potresi) i dr., pa tako razlikujemo vulkanske (7 %), uru\u0161ne (3 %), impaktne (npr. udar meteorita) i umjetne potrese (npr. inducirani nuklearnim eksplozijama, punjenjem i pra\u017enjenjem akumulacijskih jezera i sl.). Prirodni potresi su kvaziperiodi\u010dni, \u0161to zna\u010di da se ponavljaju u nepravilnim razmacima. Iz \u017eari\u0161ta potresa \u0161ire se u svim smjerovima putuju\u0107i elasti\u010dki valovi, tj. seizmi\u010dki ili potresni valovi.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\u017dari\u0161te ili hipocentar i epicentar<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Mjesto nastanka potresa u Zemljinoj unuta\u0161njosti naziva se\u00a0\u017eari\u0161te<\/strong>\u00a0ili\u00a0hipocentar<\/strong>, a to\u010dka na Zemljinoj povr\u0161ini vertikalno iznad zove\u00a0se\u00a0epicentar<\/strong>. Prema dubini na kojoj se nalazi \u017eari\u0161te potresa, razlikuju se plitki (do 60 km), srednje duboki (od 60 do 350 km) i duboki potresi (dubine ve\u0107e od 350 km).<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tRasjedi<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Rasjedi\u00a0<\/strong>su posmi\u010dne pukotine u stijenama Zemljine kore po kojima je ostvaren vidljiv pomak stijenskih blokova, odnosno rasjednih krila \u2013 rasjedna ploha odjeljuje dva susjedna rasjedna krila, me\u0111u kojima se kod nagnutih rasjeda razlikuju: podinsko krilo (dio stijena ispod rasjedne plohe) i krovinsko krilo (dio stijena iznad rasjedne plohe).<\/span><\/p>\n

\"\"Lijevo<\/em>\u00a0<\/strong>Skica rasjeda: siva ploha ozna\u010dava rasjednu plohu izme\u0111u dva rasjedna krila: iznad plohe je krovinsko, a ispod plohe podinsko rasjedno krilo, strelica ozna\u010dava pomak po rasjedu.\u00a0<\/span><\/figure>\n
Desno<\/strong><\/em>\u00a0Skica odnosa rasjeda, \u017eari\u0161ta potresa, epicentra i seizmolo\u0161ke postaje<\/span><\/figure><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tTektonski potres<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Tektonski potres<\/strong>\u00a0je potres koji nastaje uslijed osloba\u0111anja energije elasti\u010dke deformacije. Vezu izme\u0111u energije elasti\u010dke deformacije i nastanka potresa daje tzv.\u00a0teorija elasti\u010dkog odraza<\/strong>. Teoriju je 1911. godine postavio H. F. Reid na temelju prou\u010davanja geodetskih mjerenja du\u017e San Andreas rasjeda prije i poslije velikog potresa u San Franciscu koji se dogodio 18. travnja 1906. U svojoj teoriji Reid navodi kako je lom stijene, uslijed kojeg dolazi do tektonskog potresa, rezultat elasti\u010dke napetosti (naprezanja) ve\u0107e nego \u0161to ju \u010dvrsto\u0107a stijene mo\u017ee podnijeti. Prema\u0161ivanje \u010dvrsto\u0107e uzrokuje relativni pomak du\u017e rasjednih krila. Maksimumi relativnih pomaka ne posti\u017eu se iznenada s po\u010detkom loma, nego postupno\u00a0u odre\u0111enom du\u017eem ili kra\u0107em vremenskom razdoblju. Na povr\u0161ini loma nastaju seizmi\u010dki valovi.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>\n

Shematski prikaz postupnog prema\u0161ivanja \u010dvrsto\u0107e stijene koji dovodi do loma i potresa<\/span><\/figcaption>\n<\/figure>\n

Budu\u0107i da postoji mogu\u0107nost da se ukupni pomak du\u017e rasjednih krila ne dogodi odjednom, nego u nekoliko koraka, svako iznenadno prekidanje i po\u010dinanje gibanja uzrokovat \u0107e nastanak valova. Energija oslobo\u0111ena za vrijeme potresa bila je neposredno prije po\u010detka loma pohranjena u obliku energije elasti\u010dkih deformacija.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tNaknadni i prethodni potresi<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Potresi koji slijede nakon glavnogaa i najja\u010dega potresa nazivaju se naknadnim potresima<\/strong>: oni su slabiji od glavnoga potresa i nejednoliko su raspore\u0111eni u vremenu. U pravilu, \u0161to je glavni potres ja\u010di, naknadni \u0107e potresi biti ja\u010di i u\u010destaliji, a postseizmi\u010dko razdoblje poja\u010dane seizmi\u010dke aktivnosti trajat \u0107e dulje. Zavr\u0161etak neke potresne serije mo\u017ee se proglasiti tek naknadno, kad se ustanovi da je seizmi\u010dka aktivnost oslabila na razinu koja odgovara onoj prije glavnoga potresa. Ponekad glavnom potresu prethode slabiji potresi \u2013 to su takozvani\u00a0prethodni potresi<\/strong>, no je li ne\u0161to prethodni potres, mo\u017ee se ustvrditi tek naknadno, nakon \u0161to je u odre\u0111enom vremenu i odre\u0111enom podru\u010dju uslijedio jo\u0161 ja\u010di potres.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tSeizmi\u010dki valovi<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Seizmi\u010dki valovi<\/strong>\u00a0su zapravo elasti\u010dki valovi\u00a0koji nastaju na povr\u0161ini loma na rasjednoj plohi ili zbog nekog poreme\u0107aja (npr. udar meteorita ili eksplozija). Prilikom potresa \u0107e oko 90% ukupne\u00a0energije utro\u0161iti na trenje i razne toplinske efekte, dok \u0107e se 10% osloboditi u vidu seizmi\u010dkih valova. Razlikuju se dvije osnovne skupine seizmi\u010dkih valova:\u00a0prostorni<\/strong>\u00a0i\u00a0povr\u0161inski valovi<\/strong>.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tProstorni valovi<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Prostorni valovi\u00a0<\/strong>nastaju u samome \u017eari\u0161tu, odnosno izvoru potresa i putuju na sve strane kroz Zemljinu unutra\u0161njost. Kad bi Zemlja bila idealno elasti\u010dno, homogeno i izotropno tijelo, valne fronte prostornih valova bile bi koncentri\u010dne sfere sa sredi\u0161tem u \u017eari\u0161tu potresa. Prostorni\u00a0se\u00a0valovi\u00a0mogu podijeliti na tzv.\u00a0P-valove<\/strong>\u00a0(od lat.\u00a0primus\u00a0<\/em>= prvi) i\u00a0S-valove<\/strong>\u00a0(od lat.\u00a0secundus\u00a0<\/em>= drugi).\u00a0<\/span><\/p>\n

P-valovi<\/strong>\u00a0su zapravo longitudinalni valovi, \u0161to zna\u010di da kod njih \u010destice titraju oko svog ravnote\u017enog polo\u017eaja u smjeru rasprostiranja vala (takvi su npr. zvu\u010dni valovi). \u010cesto se jo\u0161 nazivaju i\u00a0kompresijskim valovima<\/strong>\u00a0 jer uzrokuju kompresiju (sa\u017eimanje, zbijanje) sredstva kroz koje prolaze. P-valovi su najbr\u017ea vrsta seizmi\u010dkih valova, pribli\u017ene prosje\u010dne brzine 6 km\/s u Zemljinoj kori, i stoga uvijek prvi nailaze na prijemnik.<\/span><\/p>\n

S-valovi<\/strong>\u00a0su transverzalni valovi i kod njih \u010destice titraju okomito na smjer samog putovanja vala (kao i kod npr. valova na vodi). Nazivaju se i\u00a0posmi\u010dnim valovima<\/strong>\u00a0jer uzrokuju smicanje dijelova sredstva\u00a0kroz koje se \u0161ire. S-valovi su sporiji, pribli\u017ene brzine 3.5 km\/s u Zemljinoj kori, te nailaze na prijemnik nakon P-valova, no njihove amplitude mogu biti vi\u0161estruko ve\u0107e od amplituda P-valova, stoga uzrokuju ja\u010de podrhtavanje povr\u0161ine. S obzirom na geometrijsku orijentaciju oscilacija u prostoru, tj. polarizaciju, razlikuju se\u00a0SH-<\/strong>\u00a0i\u00a0SV-valovi:\u00a0<\/strong>SH-valovi su S-valovi polarizirani u horizontalnoj ravnini, dok su SV-valovi S-valovi polarizirani u vertikalnoj ravnini.<\/span><\/p>\n

\"\"Shematski prikaz prostornih valova. Crne strelice pokazuju smjer gibanja \u010destica sredstva u slu\u010daju kada se razmatrani valovi rasprostiru u smjeru nazna\u010denom crvenim strelicama.<\/span><\/figure>\n

\u00a0<\/p>\n

Za razliku od longitudinalnih valova koji se mogu rasprostirati kroz plin, teku\u0107inu ili \u010dvrsto sredstvo, transverzalni valovi se mogu \u0161iriti samo kroz kruta tijela. Ovo svojstvo je klju\u010dan razlog za\u0161to znamo da je Zemljina vanjska jezgra teku\u0107a, a ne kruta – kroz nju ne mogu putovati S-valovi. S-valovi su sporiji te nailaze na prijemnik tek nakon P-valova. Me\u0111utim, kako su njihove amplitude u pravilu oko pet puta ve\u0107e od amplituda P-valova, uzrokovat \u0107e ja\u010de podrhtavanje tla na povr\u0161ini. Dakle, prilikom potresa mogu\u0107e je osjetiti dva podrhtavanja tla: slabije uzrokovano nailaskom P-valova i ja\u010de koje uzrokuju S-valovi. Naravno, ukoliko je \u017eari\u0161te potresa relativno blizu, obje vrste valova sti\u0107i \u0107e u isto vrijeme, pa \u0107e se mo\u0107i osjetiti samo jedna tre\u0161nja. Isto tako \u0107e kod slabijih potresa ve\u0107ina ljudi osje\u0107ati samo podrhtavanje koje je uzrokovano S-valovima.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tPovr\u0161inski valovi<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Povr\u0161inski valovi\u00a0<\/strong>putuju uz povr\u0161inu Zemlje i njihova amplituda opada s dubinom. Nastaju me\u0111udjelovanjem prostornih valova s diskontinuitetima u Zemljinoj unutra\u0161njosti. Postoje dvije vrste povr\u0161inskih valova:\u00a0Loveovi i Rayleighjevi valovi.<\/strong><\/span><\/p>\n

Loveovi valovi<\/strong>\u00a0(prema britanskom matemati\u010daru A.E.H. Loveu) uzrokuju pomicanje \u010destica sredstva s jedne na drugu stranu. Polarizirani su u horizontalnoj ravnini, pa ih je mogu\u0107e uo\u010diti samo na horizontalnim komponentama seizmograma i po\u0161to su br\u017ei, na prijemnik nailaze prije Rayleighjevih valova.\u00a0<\/span><\/p>\n

Rayleighjevi valovi<\/strong>, koji imaju i horizontalnu i vertikalnu komponentu gibanja (prema znanstveniku Johnu Williamu Struttu poznatijem kao Lord Rayleigh). Pri prolasku Rayleighjevog vala, \u010destice osciliraju po elipsima; na povr\u0161ini to su elipse \u010dija je horizontalna os pribli\u017eno jednaka 2\/3 vertikalne osi. Osciliranje mo\u017ee biti retrogradno (pomaci \u010destica na “uzdignutom” dijelu elipse usmjereni su kao i smjer rasprostiranja vala) ili suprotno od toga, direktno.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>\n
Shematski prikaz povr\u0161inskih valova. Crne strelice pokazuju smjer gibanja \u010destica sredstva u slu\u010daju kada se razmatrani valovi rasprostiru u smjeru nazna\u010denom crvenim strelicama.<\/span><\/figcaption>\n<\/figure><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tAiryeva faza<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Povr\u0161inski valovi\u00a0na seizmogramu se najbolje uo\u010davaju u slu\u010daju dalekih sna\u017enih potresa \u010dije se \u017eari\u0161te nalazi na dubinama manjim od 70 km. Karakterizirani su izra\u017eenim amplitudama, velikim periodima i poprili\u010dno pravilnim hramonijskim oblicima te pokazuju svojstvo disperzije (brzine im ovise o frekvenciji). Povr\u0161inski valovi perioda izme\u0111u 15 i 30 s\u00a0koji na seizmolo\u0161ku postaju nailaze posljednji zbog malih grupih brzina, \u010dine tzv.\u00a0Airyjevu fazu<\/strong>. Na seizmogramima dalekih potresa, ta skupina vrlo \u010desto ima najve\u0107u amplitudu te se koristi za definiranje magnitude povr\u0161inskih valova. Brzine seizmi\u010dkih valova su reda veli\u010dine nekoliko kilometara po sekundi (km\/s) i po\u0161to ovise o vrsti materijala, na temelju seizmograma mogu\u0107e je odrediti kompoziciju dijela Zemljine unutra\u0161njosti kroz koji su valovi putovali (brzine su manje ukoliko je materijal gu\u0161\u0107i i obratno). Na\u017ealost, ovaj postupak nije uvijek toliko jednostavan jer ponekad razli\u010diti materijali mogu imati isti efekt na iznos brzine. Nadalje, brzine seizmi\u010dkih valova ovise i o nekim drugim faktorima kao \u0161to su tlak i temperatura. Tlak, koji raste s dubinom zbog sve ve\u0107e nadle\u017ee\u0107e mase, uzrokuje pove\u0107anje brzine s dubinom. S druge strane, porast temperature prema Zemljinoj unutra\u0161njosti uzrokovat \u0107e smanjenje brzine valova. Kako je utjecaj tlaka dominantniji od utjecaja temperature, seizmi\u010dke brzine generalno rastu s porastom dubine.<\/span><\/p>\n

\"\"Prikaz ovisnosti brzina P- i S-valova o dubini.<\/span><\/figure>\n

\u00a0<\/p>\n

Ina\u010de, u kontekstu valova op\u0107enito se razlikuju\u00a0dvije vrste\u00a0brzina:\u00a0fazna brzina<\/strong>\u00a0i\u00a0grupna brzina<\/strong>. Fazna brzina prava je brzina rasprostiranja valova, dok se grupna brzina odnosi na brzinu maksimalne amplitude odre\u0111ene grupe valova, tj. brzinu kojom se rasprostire njezina energija. Pojava da fazna i grupna brzina ovise o frekvenciji vala naziva se\u00a0disperzija<\/strong>. Ukoliko je grupna brzina ve\u0107a od fazne radi se o tzv.\u00a0anomalnoj disperziji<\/strong>. Ako je grupna brzina manja od fazne, disperzija je\u00a0normalna<\/strong>. Za izravno mjerenje faznih brzina nu\u017eno je razmatrati vremena nailazaka seizmi\u010dkih valova na vi\u0161e postaja. Iz poznavanja fazne brzine mogu\u0107e je jednozna\u010dno odrediti grupnu brzinu, ali obrat ne vrijedi. Grupne brzine mogu se odrediti ukoliko je poznato vrijeme od trenutka nastanka potresa do nailaska vala na postaju te udaljenost epicentra od prijemnika. Dakle, kori\u0161tenjem podataka samo jedne seizmolo\u0161ke postaje, relativno je lagano odrediti krivulju disperzije grupne brzine od \u017eari\u0161ta potresa do postaje. Usporedbom empirijskih vrijednosti i teorijskih krivulja grupne brzine mogu\u0107e je definirati model koji opisuje strukturu unutra\u0161njosti Zemlje.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tSeizmograf<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Seizmograf <\/strong>je\u00a0mjerni instrument kojim se mjeri i zapisuje gibanje tla. Povr\u0161ina Zemlje stalno se vi\u0161e ili manje giba pod utjecajem \u010ditavog niza uzro\u010dnika kao \u0161to su: potresi, eksplozije, vulkanska aktivnost, gibanje zra\u010dnih masa, ljudska aktivnost, polo\u017eaj Mjeseca i ostalih bli\u017eih tijela u Sun\u010devom sustavu itd. Gibanje tla mo\u017ee se prikazati pomo\u0107u fizikalnih veli\u010dina pomaka, brzine i akceleracije. Kod mjerenja i bilje\u017eenja gibanja tla potrebno je obratiti pozornost na referentnu to\u010dku prema kojoj \u0107e se mjeriti gibanje tla. Takva to\u010dka ne smije biti u \u010dvrstoj vezi s tlom jer se tijekom potresa “sve” trese. Zbog toga se koristi njihalo \u010dije \u0107e te\u017ei\u0161te ostati mirovati ako objesi\u0161te do\u017eivi dovoljno mali pomak u dovoljno kratkom vremenu. Za razliku od njihala, ku\u0107i\u0161te seizmografa slobodno se giba, pa je mogu\u0107e bilje\u017eiti razliku njihova me\u0111usobnog polo\u017eaja. Prvi seizmografi radili\u00a0su na principu mehani\u010dkog djelovanja, a danas se gibanje tla naj\u010de\u0161\u0107e pretvara u elektri\u010dni signal koji se dalje obra\u0111uje i pohranjuje.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tSeizmogram<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Seizmogram<\/strong>\u00a0je\u00a0zapis seizmografa, tj. zapis gibanja tla u ovisnosti o vremenu. Seizmografi naj\u010de\u0161\u0107e istodobno bilje\u017ee tri me\u0111usobno okomite komponente pomaka (vertikalnu i dvije horizontalne), pa je na temelju seizmograma mogu\u0107e u potpunosti\u00a0rekonstruirati gibanje tla odre\u0111enog podru\u010dja. Na seizmogramima se uo\u010davaju osnovne vrste\u00a0seizmi\u010dkih valova\u00a0nastalih uslijed potresa\u00a0i njihove mnogobrojne faze koje nailaze na prijemnik nakon refleksija i refrakcija na diskontinuitetima u Zemljinoj unutra\u0161njosti. Nastupna vremena pojedinih faza omogu\u0107uju precizno lociranje \u017eari\u0161ta potresa, te uvid u strukturu dijela Zemlje kojim su valovi putovali.<\/span><\/p>\n

Op\u0107enito su zabilje\u017eeni pomaci na seizmogramu definirani mehanizmom u \u017eari\u0161tu potresa, utjecajem sredstva kroz koje se valovi \u0161ire, lokalnim oblikovanjem i djelovanjem samog seizmografa. Instrumentalni utjecaj najlak\u0161e je ukloniti s obzirom na to da je definiran konstrukcijom mjernog ure\u0111aja. Lokalni utjecaji tako\u0111er se mogu relativno jednostavno ukloniti ukoliko su poznata svojstva lokalnih struktura i sredstva u blizini postaje. Za izdvajanje doprinosa od propagiranja valova kroz sredstvo koriste se pojednostavljeni modeli koji uvode odre\u0111enu dozu nepouzdanosti. Razlog tome je \u010dinjenica da seizmi\u010dki valovi prilikom prolaska kroz Zemljinu unutra\u0161njost me\u0111udjeluju sa strukturama koje se u njoj nalaze – dolazi do refleksija, refrakcija, difrakcija, pretvorbe jedne u drugu vrstu vala (konverzija), pove\u0107anja ili smanjenja amplitude itd. Svi ovi efekti \u010dine dio kompleksnog zapisa pomaka na seizmogramu i vrlo ih je te\u0161ko pojedina\u010dno odrediti, pa je modeliranje neophodan korak. Uklanjanjem svih navedenih doprinosa omogu\u0107uje se izdvajanje onog koji se odnosi na \u017eari\u0161ni mehanizam.\u00a0<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\u017dari\u0161ni mehanizam<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

\u017dari\u0161nim\u00a0mehanizmom<\/strong>\u00a0(engl.\u00a0focal mechanism<\/em>) opisuje se polje deformacija koje generira seizmi\u010dke valove u izvoru potresa.\u00a0Glavnina seizmi\u010dkih izvora uklju\u010duje rasjedanje ili smicajna gibanja u Zemljinoj unutra\u0161njosti, ali postoje i izvori koji su uzrokovani kontroliranim podzemnim eksplozijama. Osnovna karakteristika izvora uzrokovanih eksplozijama je sferna simetri\u010dnost samog izvora i polja pomaka koja se ne uo\u010dava kod izvora koji uklju\u010duju rasjedanje.\u00a0Rasjedanje<\/strong>\u00a0(engl.\u00a0faulting<\/em>) opisuje relativni pomak dvije geolo\u0161ke cjeline, stvaranje novog rasjeda ili smicanje po ve\u0107 postoje\u0107em rasjedu. Polo\u017eaj, orijentacija i vrsta rasjeda mogu se odrediti kori\u0161tenjem razli\u010ditih metoda (npr. pomo\u0107u orijentacije prvog pomaka P-vala zabilje\u017eenog na seizmogramu).<\/span><\/p>\n

Seizmi\u010dki valovi koji nastaju u \u017eari\u0161tu potresa pod utjecajem su razdiobe deformacija u blizini samog izvora i oni prenose tu informaciju na udaljene lokacije. Za predod\u017ebu \u017eari\u0161nog mehanizma koriste se razni matemati\u010dki modeli kao \u0161to su\u00a0model jednostrukog<\/strong>\u00a0(engl.\u00a0couple<\/em>) ili\u00a0dvostrukog para sila\u00a0<\/strong>(engl.\u00a0double-couple<\/em>), ali i mnogi drugi puno kompleksniji modeli. Nadalje, kako bi se geometrijski opisale amplitude po\u010detnog gibanja u blizini izvora raspodijeljenog na P- i S-valove, uvodi se pojam\u00a0modela prostorne razdiobe zra\u010denja<\/strong>\u00a0(engl.\u00a0wave radiation pattern<\/em>). Polo\u017eaj rasjeda u prostoru uzrokuje odre\u0111enu razdiobu intenziteta zra\u010denja. Stoga \u0107e predvi\u0111anje odnosa izme\u0111u modela prostorne razdiobe zra\u010denja, valnog gibanja i orijentacije rasjednih ravnina omogu\u0107iti odre\u0111ivanje udaljenih rasjednih procesa koji su prethodili potresu.<\/span><\/p>\n

\"\"Prikazi prostorne razdiobe zra\u010denja P- i S-vala koje uzrokuje dvostruki par sila (crvene strelice).<\/span><\/figure>\n

Dakle, kako bi odredili \u017eari\u0161ni mehanizam, seizmolozi stvarno polje pomaka predo\u010duju prosje\u010dnim modelom pomicanja koji je dovoljno jednostavan da bi bio zamijenjen nekakvim sustavom sila. Pri tome je potrebno zadovoljiti uvjet da su te sile dinami\u010dki ekvivalentne stvarnome mehanizmu u \u017eari\u0161tu, tj. da uzrokuju ekvivalentno zra\u010denje seizmi\u010dkih valova.<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>\n

Koncept dinami\u010dki ekvivalentnih prostornih sila.<\/span><\/p>\n<\/figure><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tMakroseizmi\u010dki intenzitet<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Kako bi se predo\u010dila jakost i utjecaj potresa na Zemljinoj povr\u0161ini koriste se razli\u010diti parametri. Jedan od njih je tzv.\u00a0makroseizmi\u010dki intenzitet\u00a0<\/strong>(engl.\u00a0macroseismic intensity<\/em>). Makroseizmi\u010dki intenzitet opisuje u\u010dinak seizmi\u010dkog izvora koji ovisi o jakosti i udaljenosti potresa te lokalnim svojstvima tla. Pri ra\u010dunu intenziteta u obzir se prvotno razmatraju pona\u0161anje objekata na povr\u0161ini i na\u010dinu na koji su ljudi do\u017eivjeli doga\u0111aj. Pomo\u0107u razdiobe makroseizmi\u010dkih intenziteta mogu\u0107e je odrediti intenzitet u izvoru, tj. epicentru te dubinu \u017eari\u0161ta potresa. Razlikuju se razne ljestvice za odre\u0111ivanje makroseizmi\u010dkog intenziteta kao \u0161to su:\u00a0MCS<\/strong>\u00a0(kratica od engl.\u00a0Mercalli-Cancani-Sieberg Scale<\/em>),\u00a0MSK<\/strong>\u00a0(kratica od engl.\u00a0Medvedev-Sponheuer-Karnik Scale<\/em>),\u00a0MM<\/strong>\u00a0(kratica od engl.\u00a0Modified Mercalli Scale<\/em>),\u00a0EMS<\/strong>\u00a0(kratica od engl.\u00a0European Macroseismic Scale<\/em>) i dr.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/i><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t<\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\t\tMagnituda<\/a>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\n\t\t\t\t\t

Magnituda<\/strong><\/span>
Osim intenziteta, za procjenu snage i oslobo\u0111ene energije potresa koriste se magnitude. U \u017eelji da definira realisti\u010dnu veli\u010dinu koja \u0107e se mo\u0107i koristiti pri procjeni seizmi\u010dkog hazarda, Charles F. Richter 1935. definirao je magnitudu potresa po uzoru na magnitudu kojom se opisivao sjaj zvijezda.\u00a0Magnituda<\/strong>\u00a0(engl.\u00a0magnitude<\/em>) je mjera koja slu\u017ei za opis relativne veli\u010dine\/koli\u010dine oslobo\u0111ene elasti\u010dne energije potresa. Njezina vrijednost proizlazi iz najve\u0107e amplitude pomaka seizmi\u010dkog vala zabilje\u017eenog na seizmogramu. Najve\u0107e amplitude pomaka upravo su one koje odra\u017eavaju energiju oslobo\u0111enu u \u017eari\u0161tu. Ovdje je bitno napomenuti\u00a0da je energija\u00a0oslobo\u0111ena u hipocentru potresa ve\u0107im dijelom utro\u0161ena na trenje, tj. da tek manji dio nje putuje prostorom u obliku seizmi\u010dkih valova. Nadalje, seizmi\u010dki valovi \u0107e izgubiti\u00a0dio svoje energije du\u017e svoje putanje uslijed pove\u0107anja njihovih valnih fronti (geometrijskog rasprostiranja) i svojstava sredstva (atenuacije zbog neelasti\u010dnosti i heterogenosti sredstva). Stoga je pri definiranju magnitude potrebno provesti korekcije vezane uz gubitke energije.<\/span><\/p><\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t

\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

<\/p>\n

\n

<\/p>\n

Izvor:
https:\/\/www.pmf.unizg.hr\/geof\/popularizacija_geofizike\/seizmoloski_pojmovnik<\/a>
<\/em><\/p>\n<\/div>\n

<\/p>\n

<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t<\/section>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Seizmologija Seizmologija\u00a0(gr\u010d. seismos = potres + gr\u010d. logos = znanost) jest geofizi\u010dka disciplina koja prou\u010dava nastajanje potresa, rasprostiranje seizmi\u010dkih valova, njihov u\u010dinak na povr\u0161ini Zemlje i objekte na njoj te samu gra\u0111u Zemlje. Neki od osnovnih problema i pitanja kojima se bavi seizmologija odnose se na procese koji dovode do pojave potresa, procese koji se … <\/p>\n

Read more “Seizmolo\u0161ki pojmovnik”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_editorskit_title_hidden":false,"_editorskit_reading_time":9,"_editorskit_is_block_options_detached":false,"_editorskit_block_options_position":"{}","om_disable_all_campaigns":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"inspiro_hide_title":false,"footnotes":""},"class_list":["post-669","page","type-page","status-publish","hentry"],"aioseo_notices":[],"featured_media_urls":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=669"}],"version-history":[{"count":46,"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2445,"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/669\/revisions\/2445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/crossnet.potres.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}